NUŠTAR kroz povist

Peter Titz, bečki graditelj orgulja, fisharmonika i harmonija

Djelovao je polovinom i u drugoj polovini 19. stoljeća na prostoru tadašnje Habsburške i Austrougarske Monarhije. Izvorno sačuvane orgulje u Nuštru su svjedočanstvo djelovanja jedne majstorske radionice u Beču koja je gradila instrumente i na području Slavonije.

Prof. Zdenko Kušćer, “PETER TITZ (1823. – 1873.) graditelj fisharmonike u Osijeku”

Slavoljub Domaćinović (Nuštar, 1902. – Zagreb, 1978.)

Liječnik u Nuštru (do 1940.), Vinkovcima (1940. - 61.) i Zagrebu (1961. - 65.). Posebno se bavio problemima pedijatrije, borio se protiv ‘bijele kuge’, zastupao ideju važnosti duljeg dojenja i dr.

(prema usmenom priopćenju kćerke Vlaste Domaćinović).

Dragutin Khuen-Héderváry

Pariški list L’Aurore - “Magjaron postao je iz interesa [...]. Jer u vrijeme, kad je bio imenovan banom Hrvatske, poslije koje godine službovanja u Ugarskoj - bijaše pun puncat dugova i njegov posjed Nuštar, pritisnut hipotekama, bijaše blizu toga, da dodje na dražbu. Ali u 20 godina dohodci njegovih služba učiniše ga milionarom, nakon što se dugova sasvim oslobodio. A ta stvar ne bi se dala protumačiti, kad bi čovjek i časak uztvrdio, da osim dohodaka svoje službe, a to je 70.000 franaka na godinu, nije si znao stvoriti nuzgrednih dohodaka vrlo znatnih. Da se održi u svojoj časti, morao je pokazivati najpodliju servilnost naprama ugarskoj vladi, a najdrzovitiju tiraniju prema hrvatskom narodu.”

Prema Hrvatskom leksikonu, Zagreb 1996., D. Khuen-Héderváry rođen je 1849. u Bruntalu u Češkoj, a u relevantnoj literaturi da je rođen u Nuštru.

Rijeka Ervenica

Izvire sjeverno izvan pukovnijskog područja, na tričetvrt sata između naselja Nuštar i Cerić u provincijalu i teče od sjevera prema jugu, ima tri mlina, prolazi kroz stožerno mjesto Vinkovce gdje utječe u Bosut. (Rukopis iz habsburškog razdoblja slavonske povijesti)

Mica Orban-Kljajić, Josip Kljajić, “Scrinia Slavonica”.

Po hidronimu Jervenica nastao je toponim za dio između vodotoka i puta za Nuštar. Ervenica je vrlo zanimljiva hidrografska pojava kao jedini “protječući” vodotok porječja Bosuta.

Tkalac, “Porječje Bosuta”.

Đuro Šnajder (Nuštar, 1919. – Zagreb, 1993.), pjesnik

Uvršten u Antologiju hrvatske poezije druge polovice XX. stoljeća. Njegova djela: Poznanstva, Sam sa zemljom, Uvod u najnoviju hrvatsku prozu (izbor), Bijele zjene, Ljubavnici u tuđim očima, Znoj za čelik, Izabrana djela (Josip Barković, Đuro Šnajder)

Iz Šumarskog lista od 1947.

U Nuštru 1947. je postojala Niža šumarska škola.